Ultimately kao vrhunska provala Samira Arnautovića

Dragi čitatelji,

stiglo je pismo čitatelja koji se odlučio da s nama igra igricu i našao je nekoliko vrhunskih besmislica koje nikako ne bi smjele da idu uz jednog pretendenta na vrhunsko znanje na UNSA kakvim sebe vidi Samir Arnautović.

Poštovana Marijana,

Evo sam se dao u zadaću rješavanja plitkog rebusa, koju ste nam velikodušno predložili. Uzeo sam za pouzdanu indikaciju riječ „ultimativno“ kod Arnautovića u njegovoj besmislenoj rečenici koja glasi: „Ona je ultimativno uglavnom znak faze filozofije.“

Koja je to besmislica na našem jeziku! Znam iz iskustva kada netko engleski prilog „ultimately“ prevede našom riječju „ultimativno“ da je to „provala“: ili da ne zna prevoditi ili da je to „posudio“ ili i jedno i drugo. Ovakvi parovi riječi se nazivaju „lažni parovi“ i nikada ne smiju ostati u preijevodu kao „ultimativan“ s obzirom da u našem jeziku ta riječ ima potpuno suprotno značenje od te riječi na engleskom jeziku.  Isto vrijedi i za riječ „education“ koju vrli prevoditelj jednom koristi ovako a jednom onako u istoj rečenici ili pak ostavlja englesku riječ na našem jeziku. Evo vam šaljem tri Arnautovićeva prijevoda koji su, dakle, obilježeni navodnicima. Nije riječ o plagiranim dijelovima teksta, ali su to pouzdani dokazi koliko taj čovjek nije u stanju niti jednu jedinu rečenicu ispravno prevesti. A odvažio se da „tumači“ djelo jednog od najvećih filozofa novijeg doba! Pa ovo je prvorazredni dilentatizam! Pogledajte i sami se uvjerite koja je to bruka i sramota. Da li je to itko iz redakcije Pregleda prije objavljivanja uopće i pročitao?

U tom smislu “filozofija vaspitanja nije čista relacija opće filozofije, premda je baš kod filozofa često tako bila tretirana. Ona je ultimativno uglavnom znak faze filozofije. Za nju je mišljenje proces obrazovanja kojim se postiže znanje, dok ovaj proces obrazovanja nije tek krajnost u akvizicijama znanja i relacionim formama umijeća. Ona pokušava integrirati znanje unutar održivih dispozicija i stavova. Nije suviše reči da obrazovanje jeste izvanredovito mišljenje kod kojeg jedinstvo znanja i vrednovanja aktualnog djela u aktualnom ponašanju jeste od prvenstvenog značaja.” . (Arnautovićeva fusnota 9)

„The philosophy of education is not a poor relation of general philosophy even though it is often so treated even by philosophers. It is ultimately the most significant phase of philosophy. For it is through the processes of education that knowledge is obtained, while these educational processes do not terminate in mere acquisition of knowledge and related forms of skill. They attempt to integrate the knowledge gained into enduring disposition and attitudes “

John Dewey, The Later Works of John Dewey, Volume 13, 1925-1953, 1938-1939, p. 282.

* * *

Na tom pravcu, “konačno, znanost i filozofija vaspitanja mogu i trebaju zajedno djelovati u pravcu prevladavanja raskola između znanja i djelovanja, između teorije i prakse, koji sada djeluju i socijalno i edukativno potpuno odvojeno i štetno”(Arnautović fusnota 10)

“Finally, the science and philosophy of education can and should work together in overcoming the split between knowledge and action, between theory and practice, which now affects both education and society so seriously and harmfully.”

John Dewey, The Later Works of John Dewey, Volume 13, 1925-1953, 1938-1939, p. 285.

* * *

Demokracija je apsurdnost koja vjeruje da je individualno kao individualno nemogućno; ovo je vjerovanje nemogućno ukoliko je inteligencija poštovana kao kozmička snaga, ne kao korištenje i aplikacija individualnih tendencija.” (Arnautović fusnota 1)

Democracy is an absurdity where faith in the individual as individual is impossible; and this faith is impossible when intelligence is regarded as a cosmic power, not an adjustment and application of individual tendencies.

John Dewey, The Middle Works, 1899-1924, Volume 4, p39.

4 thoughts on “Ultimately kao vrhunska provala Samira Arnautovića

  1. Pa ovo je stvarno nečuveno! Prvo pogrešno prevedeš i smislom i logički i onda još to prodaješ kao lični doprinos nauci! Pa on čak rečenice nije razumio ni u originalu! Pa djeco koja imate 5 iz engleskog u srednjoj školi..pomozite sirotu na njegovu i na žalost UNSA sramotu!

    Like

  2. Jednom prilikom, prije malo više od godinu dana sam išao na kafu u jednu legendarnu novosarajevsku kafe-slastičarnu. Parkiram se na obližnjem parkingu, izađem iz automobila, a u oči mi upade grafit napisan crnim sprejom ogromnim debelim slovima na zidu veličine otprilike 8 m i visine 3 m na kućici trafostanice. Pisao je sljedeći tekst: „Prof. dr. Samir Arnautović, profesor strave i užasa“. Svi oni koji čitaju ovaj tekst, molim da primjetite da sam stavio navodnike.

    Ni sam ne znam zašto sam primjetio ovaj grafit… možda mi je kasnije postalo jasno da se radilo o nekom nadnaravnom iskustvu ili upozorenju, koje će se kasnije i obistiniti. Helem nejse, to i nije tema ovog teksta.

    U trenutku kada sam primjetio pomenuti grafit nisam znao puno o osobnostima pomenutog „profesora“. Znao sam da je bio Prorektor UNSA, a ni sam ne znam zašto, mislio sam da je profesor na Poljoprivrednom fakultetu UNSA.

    Prisustvovao sam jednoj promociji doktora nauka UNSA na kojoj je pomenuti profesor u funkciji Prorektora umjesto Rektora promovirao i jednog mog prijatelja. Ne znam zašto, ali nikada neću zaboraviti scenu kada pomenuta osobnost na primitivan, ironičan i ohol način prigovara jednom od mentora koji je od uzbuđenja i sreće što je njegov učenik dostigao najvišu akademsku razinu, inače časnom i poštenom profesoru, da mu se po protokolu mora obratiti sljedećim riječima “Molim Prorektora promotora da promovira tog i tog na čast doktora nauka“ uz poseban naglasak na riječ „Prorektora“, gdje se ono „pro“ jedva čuje a „rektora“ vrlo naglašeno“. Primitivizam, ironiju i oholost tadašnjeg Prorektora su svi u svečanoj sali UNSA primjetili.

    U drugoj prilici klatio se stojeći sa čašom u ruci u jednom sarajevskom restoranu baljezgajući kao i uvijek notorne gluposti, fiksirajući iste takve ženske spodobe u društvu njihovih još gorih polovina misleći valjda da je to „cool“. Tada mu je maternji jezik bio na nivou njegovog engleskog jezika. Valjda je nastojao da uspostavi novi „svjetski“ image jednog budućeg rektora. Sreća, nije uspio ovdje, nadam se da neće ni uspjeti. U svijetu su rektori gospoda, ljudi vrijedni poštovanja, oličenja morala, akademizma i profesionalnosti.

    Da se vratim na grafit. Tada sam mislio i pretpostavljao da je grafit napisao neki nezadovoljni student kao plod frustracije što vjerovatno nije mogao položiti ispit. Ali nikad ništa slično nisam vidio, a postoje mnogi „strogi“ profesori na UNSA. Ne znam da li je autor grafita uopće svjestan kakvu je istinu napisao i upozorenje građanima. Ja ću to ubrzo otkriti. Naravno, nakon par dana, preko tog grafita je našaran novi šareni grafit kako bi sakrio istinu. Baš me zanima ko je naručlac ovog drugog grafita. Međutim, kad se pažljivo zagledate, ispod ovog drugog grafita možete vidjeti i onaj stari. Istina je tu oko nas, samo je treba htijeti vidjeti.

    Nastojanje „Antiekrana“ i jeste u cilju otkrivanja istine i skidanja maskirnih grafita. Ali ono što je puno važnije je demaskiranje društvene opasnosti, za Vaše i moje dobro i dobro naše djece, za dobro naše zemlje. Ovi i ovakvi žele da budu naši rektori, profesori, direktori, zastupnici, političari, da kroje sudbinu Vašu i moju. Pa zar da dozvolimo da notorni plagijatori, pjane, mediokriteti, oličenja svakojakog nemorala i tajne spodobe ogrezle u zlu sa njihovim indijanskim jezicima i pisanjem nebuloznih floskula budu rektori gdje sam stekao obrazovanje i stručnost sa kojim sam bio internacionalno jači od većine u svijetu moje branše, da takvi predstavljaju moju zemlju i moj narod, akademsku zajednicu…? Vjerujte, mi smo bolji od njih i mi to ne zaslužujemo… Zato ja glasam za „NE“! A Vi? „Antiekran“ polako skida onaj drugi grafit. A ja im se pridružujem u tome. Pridružite se i Vi! Možda će i boljeti! Ali za naše dobro!

    Like

    • Dragi Samire hvala za komentar. Drago mi je znati da zajedno skidamo te druge naručene grafite i otkrivamo sav jad onoga što nas okružuje. Čuh neki dan na radiju jedan vic: kada su političku elitu u BiH pitali šta je gore – neznanje ili nezainteresiranost, oni u glas odgovorili ne znamo i nije nas briga. Zbog toga što ih nije briga još uvijek vodeće političke elite zagovaraju povratak ovakvih ljudi sumnjivog akademskog i životnog morala na čelo centralne kuće visokog obrazovanja u KS. Jer nikome u njihovim redovima nije u interesu da tu bude neko ko će biti oličenje znanja jer političke elite najviše se boje znanja. To je strah i krvolocna borba za preživljavanje. Ja želim zajedno s vama barem zagrebati po površini akademske jame u koju smo upali. Svijetli primjeri poput sjajne gospođe Vlaisavljević pokazali su da svijetlih primjera ima tu oko nas i kada se otkrije istina u jami će ostati neznanje zakopano u svom jadu. Šteta što je javno ta žena potpuno usamljena. To mi je grozno.

      Like

Leave a comment